STAVOVI I MIŠLJENJA STUDENATA ODSJEKA ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI FILOZOFSKOG FAKULTETA U OSIJEKU O VLASTITIM DIGITALNIM VJEŠTINAMA I ULOZI VISOKOŠKOLSKE KNJIŽNICE U DIGITALNOM OPISMENJIVANJU.

ATTITUDES AND OPINIONS OF THE STUDENTS FROM THE DEPARTMENT OF INFORMATION SCIENCES AT THE FACULTY OF HUMANITIES AND SOCIAL SCIENCES IN OSIJEK ON THEIR DIGITAL SKILLS AND THE ROLE OF THE ACADEMIC LIBRARY IN DIGITAL LITERACY.

Objective. Authors of this paper aim to expand and deepen the understanding of the degree and methods by which students at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Osijek acquire digital skills, as well as to explore their attitudes and opinions regarding their own digital skills and how the academic library supports their studies and contributes to the development and improvement of their digital skills. The purpose of the paper, based on the findings, is to highlight the need for a more comprehensive research of students' perceptions of digital skills and the role of the library in digital literacy, in order to encourage the development of library programs that will optimally respond to student need. Approach/Methodology. The research was conducted using a qualitative methodology. In-depth interviews were used, based on DigComp 2.2. The research was conducted at the Faculty of Humanities and Social Sciences of the Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, on a sample of 16 students, which presents a limitation in generalizing the findings. Results. The research results showed that students who participated in the interviews believe they possess basic digital knowledge and skills, but not more complex, advanced levels of digital expertise. It was observed that they rated their skills lower in the areas of information and data literacy and problem-solving, while they perceive their skills as stronger in the areas of communication and collaboration, digital content creation and security and protection of personal information. Students share similar views on the informational and educational role of the academic library and believe that librarians should be more involved in enhancing their studies and digital skills. Practical Implications. The obtained results indicate the need for further research, the results of which would highlight the advantages and disadvantages of previous approaches and serve as frameworks for the development of student digital literacy programs and the improvement of academic library practices. Originality/Value. The paper contributes to the understanding of the degree and methods by which students acquire digital skills, particularly through the lens of self-perception, using DigComp 2.2 as an analytical framework. The research results provide valuable insights into students' attitudes and opinions regarding their digital skills and the library's support in their studies and digital skills development, which can serve as a basis for future research and practical implications in the field of library and information sciences. [ABSTRACT FROM AUTHOR]

Cilj/Svrha. Ciljevi rada jesu proširiti i produbiti razumijevanje stupnja i načina ovladavanja digitalnim vještinama studenata Filozofskog fakulteta u Osijeku te istražiti stavove i mišljenja studenata o vlastitim digitalnim vještinama i o tome kako visokoškolska knjižnica podržava njihovo studiranje te doprinosi razvoju i unaprjeđenju njihovih digitalnih vještina. Svrha je rada na temelju dobivenih spoznaja ukazati na potrebu sveobuhvatnijeg istraživanja studentske percepcije digitalnih vještina i uloge knjižnice u digitalnom opismenjivanju kako bi se potaknuo razvoj knjižničnih programa koji će optimalno odgovoriti na potrebe studenata. Pristup/metodologija. Istraživanje je provedeno kvalitativnom metodologijom. U istraživanju je primijenjen dubinski intervju, a temeljen je na DigComp 2.2. Istraživanje je provedeno na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku na uzorku od 16 studenata, što predstavlja ograničenje za poopćavanje nalaza. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da studenti koji su sudjelovali u intervjuima smatraju kako posjeduju osnovna znanja i digitalne vještine, no ne i složenije, visoke razine specijaliziranosti digitalnih vještina. Pritom je uočeno da svoje vještine procjenjuju lošijima u području informacijske i podatkovne pismenosti i rješavanju problema te smatraju da su njihove vještine bolje u području komunikacije i suradnje, stvaranju digitalnog sadržaja i sigurnosti i zaštite osobnih informacija. Studenti dijele slične stavove o informacijskoj i obrazovnoj ulozi visokoškolske knjižnice te smatraju da bi knjižničari trebali biti više uključeni kako bi uspješnije osnaživali njihovo studiranje i digitalne vještine. Praktična primjena. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu daljnjih istraživanja čiji bi rezultati ukazali na prednosti i nedostatke dosadašnjih pristupa i poslužili kao okviri za izradu programa digitalnog opismenjavanja studenata i unaprjeđivanje prakse visokoškolskih knjižnica. Originalnost/vrijednost. Rad pridonosi razumijevanju stupnja i načina ovladavanja digitalnim vještinama studenata, posebno kroz prizmu samopercepcije, koristeći Dig-Comp 2.2. kao analitički okvir. Rezultati istraživanja pružaju vrijedne uvide u stavove i mišljenja studenata o njihovim digitalnim vještinama i podršci knjižnice u studiranju i razvoju digitalnih vještina, što može poslužiti kao podloga za buduća istraživanja i praktične implikacije u području knjižničnih i informacijskih znanosti. [ABSTRACT FROM AUTHOR]